Od projektiranja do zaštite okoliša
Zadaće arhitekta su daleko iznad samog projektiranja i nadzora gradnje. Primjeri za to su stručno ocjenjivanje, suradnja s nadležnim službama, zaštita okoliša i posrednički razgovori sa susjedima uz gradilište

Arhitekt je prije svega posrednik između investitora i izvođača na jednoj strani, te investitora i javnosti na drugoj strani. U užem smislu stručni zadatak arhitekta sastoji se u oblikovnom, tehničkom i ekonomskom projektiranju građevina. Tome treba pribrojiti i savjetovanje, brigu i zastupanje naručitelja u pitanjima planiranja i provedbe buduće gradnje, kao i nadzor izvedbe. Arhitektonski zadaci čine jedinstvenu cjelinu, od pronalaska lokacija, preko projektiranja i nadzora gradnje do brige o objektu.
Pored čistog projektiranja i praćenja gradnje arhitekti obavljaju i mnogostruke dodatne zadaće: od odlučivanja o lokaciji, preko suradnje s nadležnim vlastima, pa sve do posredničkih razgovora sa susjedima uz gradilište.

Ne treba zaboraviti zaštitu okoliša: opseg se zelenila treba odmjeriti, biotopi se trebaju čuvati, a građanske inicijative treba obavještavati ili im objašnjavati projekte.
Jedna vrlo važna funkcija arhitekta može postati jasna dugo nakon završetka građevnog projekta. Arhitekt unutar jamstvenog roka utvrđuje građevne nedostatke te se brine oko njihovih otklanjanja. I ta činjenica pokazuje da se kvaliteta arhitekture može postići jedino ozbiljnim i neovisnim arhitektovim projektiranjem te kontrolom kvalitete.

Odgovori arhitekata na aktualni razvoj
Društveni i tehnički razvoj znače za arhitekte uvijek nove izazove. Njihov je zadatak uvažiti ta strujanja i pretvoriti ih u oblikovna i ekonomična rješenja.

Pored svojih uobičajenih zadaća projektiranja i provedbe građevnih projekata, arhitekti se moraju pravovremeno prilagoditi aktualnom društvenom i specifično građevinskom razvoju, kao i izazovima koji iz toga proizlaze.Promijenjeni način mišljenja i potreba zbog promjena vrijednosnog sustava, rastući broj starijih ljudi, jača integracija starijih i invalida, zdravo stanovanje, pojačani zahtjevi za zaštitom okoline u proizvodnom području i novi poduzetnički oblici samo su neki primjeri. U gradnji vlastitih domova rastući troškovi pobudili su posebno zanimanje za ekonomično građenje. Visoka iskoristivost malih građevnih parcela, drveno-skeletni način gradnje, osobna gradnja, jednostavni tlocrti, pomoć susjeda ili zajednička gradnja ovdje su najvažniji recepti.

Druga aktualna područja su sanacije, promet u mirovanju, humano stanovanje i rad, zgusnuta gradnja u postojećem, modernizacija starih zgrada, arhitektura kao sredstvo formiranja imidža poslovnih zgrada, obnova sela ili urbana obnova. Kod tih posebnih zadataka pokazuje se prednost sveobuhvatnog i širokog obrazovanja arhitekata.U posebne građevne trendove spada i primjena prefabriciranih građevnih dijelova. To može, ali i ne mora štetiti oblikovnim kvalitetama. Ako se prefabricirana gradnja zasniva samo na racionalizaciji i prije svega na ekonomičnosti, nastaje arhitektura koja nije primjerene kvalitete. Najčešće kritike su poznate: gubitak "duše", nedostatno povezivanje u povijesne sredine, neraščlanjene građevne mase, nedostatna urbanost, odbojan izgled zgrada, prostora, trgova itd.
U rukama iskusnog i odgovornosti svjesnog arhitekta prefabricirani su građevni elementi sredstvo, kao i ostali građevni materijali, za rješenje projektantskih zadataka. Za očekivati je da će se primjena prefabriciranih građevnih elemenata pojačati u gradnji stanova i obiteljskih kuća, a ne samo u industriji i javnim gradnjama.
Ne treba se bojati loše kvalitete građenja i oblikovanja ako će objekte projektirati iskusni arhitekti svjesni odgovornosti prema javnosti i izgrađenom okolišu.

"Pravi" arhitekt
Pravi arhitekt je onaj čije se shvaćanje po mogućnosti podudara s investitorovom predodžbom. Izvedene gradnje, preporuke, objavljivanja u časopisima, a pri većim projektima i arhitektonski natječaji vode pravom izboru.

Kako, dakle, pronaći "prave" arhitekte? Arhitekti ponajprije ovladaju svojim zanatom i mogu praktično projektirati i izvršavati bilo koji građevni zadatak.
Naravno, i ovdje postoje stručnjaci, svaki arhitekt ima svoj "rukopis", svoj omiljeni stil, svoja oblikovna rješenja.Na pravi put pri izboru arhitekta mogu također voditi i preporuke, kao i objave radova u stručnim publikacijama i časopisima. Ako postoji barem minimum simpatije i obostranog razumijevanja, mogu se investitor i arhitekt spokojno upustiti u gradnju.Kod većih javnih ili poslovnih gradnji preporučuje se i uobičajeno je raspisivanje javnih arhitektonskih natječaja. Za savjetovanje i provedbu natječaja služi komisija za natječaje pri komori arhitekata.

Za arhitektonske honorare nema konkurencije cijenama
Arhitektonski su honorari zakonski regulirani i određeni. To je pretpostavka za neovisnost arhitekata, za kvalitetu njihovog posla i za objektivnost savjetovanja investitora.

Arhitektonski se honorari određuju prema opsegu usluge, a to znači da se poslovi projektiranja ne smiju nuditi i ugovarati na način konkurencije cijenama.
U prvom planu ne smiju stajati honorari za uslugu, već kvaliteta posla i uz to stručna kompetentnost arhitekta.
Honorari su utvrđeni i propisani kao obvezatni u Pravilniku o cijenama usluga HKAIG (NN 85/99).
U okvirima najniže i najviše stope arhitekti imaju pravo zahtijevati odgovarajući honorar za odgovarajući pojedinačni posao. Oni primaju samo te honorare za svoj posao, a njima moraju pokriti poslovanje svojeg biroa. Uzimanje provizija jest staleški neprihvatljivo, a isto tako povlači za sobom i stručno-disciplinske procese u okviru Komore.Prednost takvog honoriranja za investitore je očigledna: neovisnost arhitekta je isto toliko važna kao i objektivna kontrola radova građevne tvrtke.
Arhitektovim nadzorom izvođača investitor uistinu manje riskira pri investiranju nego pri sistemima "projektiranja i građenja iz jedne ruke". Za arhitektov honorar investitor dobiva cijeli paket usluga, uključujući i cjelovito iskustveno bogatstvo projektanta i praktičara.
Angažiranje arhitekata jest pametna investicija koja se uvijek isplati.

Komora zastupa interese arhitekata i javnosti
Komora - osnovana prema Zakonu o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu - važan je čimbenik reda u području projektiranja i građenja

Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu dio je javnoga prava.
U HKAIG učlanjeni su svi ovlašteni arhitekti, krajobrazni arhitekti, urbanisti i arhitekti unutrašnjega uređenja.
Komora, koja zastupa interese arhitekata i javnosti, posredno je dio državne uprave i povezana je s njezinim djelovanjem.
Prema zahtjevima zakonodavca Komora prije svega mora ispunjavati sljedeće zadaće:

- njegovati i razvijati kulturu građenja i graditeljske znanosti;
- štititi sveukupne strukovne interese;
- osigurati interese javnosti i nadzirati ispunjenje tih interesa kroz strukovne obveze članova koje su definirane strukovnim kodeksom;
- voditi popis ovlaštenih arhitekata te provjeravati pravo na nošenje strukovnoga naziva "ovlašteni arhitekt";
- podupirati zakonodavca, nadležne vlasti i pravosuđe stručnim mišljenjima, zauzimanjem stajališta i prijedlozima;
- prije reguliranja važnih strukovnih pitanja potrebno je uvažavati mišljenje komore;
- skrbiti za dodatnu strukovnu izobrazbu;
- sudjelovati pri imenovanjima stručnjaka;
- truditi se pri izglađivanju sporova između članova kao i između arhitekata i investitora.
Komora - osnovana prema Zakonu hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu - važan je čimbenik reda u području projektiranja i građenja.
Svi ovlašteni arhitekti u Hrvatskoj obvezatni su članovi Hrvatske komore arhitekata. Ovim se ostvaruju mnogostruki zadaci u interesu investitora, javnosti i arhitekata samih.

Prema "Planen, bauen, beraten", Architektenkammer Hessen, preveo i prilagodio Zlatko Hanžek

Na vrh stranice

stranice 1 | 2