| I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, obavljanje djelatnosti građenja i obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje u svrhu osiguranja kvalitetnog, stručnog i odgovornog obavljanja tih poslova i djelatnosti te postizanja drugih ciljeva određenih posebnim propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja, gradnje i građevnih proizvoda.
Ovim se Zakonom uređuje i temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: komora).
Obavljanje stručnih poslova geodetske struke u vezi s prostornim uređenjem i gradnjom uređuje se posebnim zakonom.
Članak 2.
Pod obavljanjem stručnih poslova prostornog uređenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se izrada nacrta dokumenata prostornog uređenja i nacrta izvješća o stanju u prostoru, te obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem dokumenata prostornog uređenja.
Pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog projekta, projekta izvedenog stanja i arhitektonskog snimka izvedenog stanja, utvrđivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i snimka postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje (u daljnjem tekstu: projektiranje).
Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje obavlja nadzorni inženjer.
Pod obavljanjem djelatnosti građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.
Pod obavljanjem djelatnosti upravljanja projektom gradnje, u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se obavljanje svih ili nekih poslova u ime i za račun investitora potrebnih za uspješnu i zakonitu gradnju građevina u skladu s ciljevima i zahtjevima koje postavlja Investitor.
Odgovarajuće struke, u smislu ovoga Zakona, su arhitektonska, građevinske, strojarska i elektrotehnička struka.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na države članice Europske unije odnose se i na države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru.
Članak 3.
Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje prostornog uređenja, gradnje, građevnih proizvoda i drugim posebnim zakonom.
Članak 4.
Za obavljeni posao pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer, izvođač, odgovorna osoba koja vodi građenje i osoba koja obavlja djelatnosti upravljanja projektom gradnje, investitoru i drugim osobama odgovaraju prema odredbama posebnog zakona.
Na postupovna pitanja u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 5.
Izrazi koji se u ovom Zakonu rabe za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe.
 Na vrh stranice
II. OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA
Odgovorni voditelj i suradnik
Članak 6.
Stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt sukladno ovom Zakonu.
Stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika u izradi dokumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja može obavljati fizička osoba tehničke (arhitektura, promet, građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, geodezija i dr.), biotehničke (krajobrazni arhitekt), prirodoslovne (geografija, biologija, ekologija, šumarstvo, agronomija i dr.) i društvene (pravo, ekonomija, sociologija, demografija i dr.) struke koja ima akademski naziv magistar, stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručni specijalist inženjer, akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) ili stručni naziv stručni pristupnik, odnosno fizička osoba navedene struke koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja.
Organizacijski oblici obavljanja poslova
Članak 7.
Ovlašteni arhitekt stručne poslove prostornog uređenja može obavljati samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu ovlaštenog arhitekta, kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, zavodu za prostorno uređenje županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada ili Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj.
Suradnik u izradi dokumenta prostornog uređenja stručne poslove prostornog uređenja može obavljati kao zaposlenik u uredu, pravnoj osobi ili zavodu iz stavka 1. ovoga članka ili kao njihov vanjski suradnik.
Članak 8.
Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja može izrađivati nacrt detaljnog plana uređenja i obavljati poslove u vezi s pripremom i donošenjem detaljnog plana uređenja.
Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja može imati samo jedan ured.
Pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja može, ovisno o uvjetima koje ispunjava, izrađivati nacrt detaljnog plana uređenja i obavljati poslove u vezi s pripremom i donošenjem detaljnog plana uređenja, odnosno izrađivati nacrte prostornih planova, nacrt izvješća o stanju u prostoru, te obavljati poslove u vezi s pripremom i donošenjem dokumenata prostornog uređenja.
Suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
Članak 9.
Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja i pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja može započeti obavljati stručne poslove prostornog uređenja samo ako ima suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja propisuje ministar nadležan za poslove prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.
Članak 10.
Suglasnost za započinjanje obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja Ministarstvo će oduzeti rješenjem ako ovlašteni arhitekt, odnosno pravna osoba:
– prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje suglasnosti, uvjete koji moraju biti ispunjeni prilikom izrade prostornih planova ili
– ako stručne poslove prostornog uređenja obavlja protivno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili protivno propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja.
Članak 11.
Protiv suglasnosti za započinjanje obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja, odnosno rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje te suglasnosti i rješenja kojim se oduzima ta suglasnost žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.
Ured za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja
Članak 12.
Ured za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja osniva se upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja Hrvatske komore arhitekata.
Ovlašteni arhitekt može samostalno obavljati poslove u vlastitom uredu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da nije u radnom odnosu kod drugog poslodavca.
Ovlašteni arhitekt može u Republici Hrvatskoj imati samo jedan ured za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja u kojemu može samostalno obavljati i poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja ako za to ispunjava propisane uvjete.
Članak 13.
Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje osnivanje, rad i odgovornost zajedničkog ureda za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i pravne osobe registrirane za obavljanje tih poslova na odgovarajući se način primjenjuju na zajednički ured za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i pravne osobe registrirane za obavljanje tih poslova.
Uvjeti za izradu prostornih planova
Članak 14.
Ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja, odnosno pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja dužan je u izradi nacrta prostornog plana koji izrađuje osigurati i sudjelovanje najmanje jednog:
– magistra inženjera prometa, odnosno magistra inženjera građevinarstva prometnog usmjerenja, s najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja,
– magistra prava koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva pretežno na poslovima prostornog uređenja ili na poslovima izrade normativnih akata,
– magistra geografije, odnosno magistra inženjera biologije, ekologije, biotehnike, šumarstva, agronomije ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja i
– magistra ekonomije, sociologije, demografije ili slične struke koji ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uređenja.
Magistrom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i zaposlenik izrađivača nacrta prostornog plana.
Na vrh stranice
III. OBAVLJANJE POSLOVA PROJEKTIRANJA I/ILI STRUČNOG NADZORA GRAĐENJA
1. PROJEKTANT, NADZORNI INŽENJER I SURADNICI
Projektant i nadzorni inženjer
Članak 15.
Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno ovom Zakonu.
Članak 16.
Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno ovom Zakonu.
Suradnik projektanta i nadzornog inženjera
Članak 17.
Pojedine poslove u vezi s projektiranjem u svojstvu suradnika projektanta u okviru zadaća svoje struke može obavljati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske, odnosno elektrotehničke struke koja ima akademski naziv magistar inženjer, stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručni specijalist inženjer, akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, stručni naziv stručni pristupnik inženjer ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili je završila srednju školu po programu za tehničara (IV. stupanj, SSS).
Suradnik projektanta odgovoran je za svoj rad projektantu.
Članak 18.
Pojedine poslove u vezi sa stručnim nadzorom u svojstvu suradnika nadzornog inženjera u okviru zadaća svoje struke može obavljati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske, odnosno elektrotehničke struke koja ima akademski naziv magistar inženjer, akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, stručni naziv stručni pristupnik inženjer ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili je završila srednju školu po programu za tehničara (IV. stupanj, SSS).
Suradnik nadzornog inženjera odgovoran je za svoj rad nadzornom inženjeru.
2. ORGANIZACIJSKI OBLICI OBAVLJANJA POSLOVA
Članak 19.
Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu, projektantskom društvu ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.
Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer poslove iz stavka 1. ovoga članka moraju obavljati stvarno i stalno.
Suradnik projektanta i suradnik nadzornog inženjera poslove u vezi s projektiranjem, odnosno stručnim nadzorom može obavljati kao zaposlenik u uredu, društvu ili pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka ili kao njihov vanjski suradnik.
Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja
Članak 20.
Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja osniva se upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova odgovarajuće komore osnovane prema ovom Zakonu.
Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može samostalno obavljati poslove u vlastitom uredu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da nije u radnom odnosu kod drugog poslodavca.
Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer može u Republici Hrvatskoj imati samo jedan ured.
Zajednički ured
Članak 21.
Više ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljati u zajedničkom uredu za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.
Zajednički ured osniva se na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga članka upisom u upisnik zajedničkih ureda odgovarajuće komore osnovane prema ovom Zakonu na zahtjev ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera koji su sklopili taj ugovor. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekti ili ovlašteni inženjeri istih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda komore u koju se udružuje njihova struka. Zajednički ured koji osnivaju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka osniva se upisom u upisnik zajedničkih ureda komore određene ugovorom iz stavka 1. ovoga članka.
Upis zajedničkog ureda u upisnik zajedničkih ureda komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana primitka urednog zahtjeva za upis.
Komora koja je u svoj upisnik upisala zajednički ured ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera ili ovlaštenih inženjera različitih struka dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti druge komore.
Članak 22.
Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.
Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja
Članak 23.
Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.
Članak 24.
Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.
Projektantsko društvo
Članak 25.
Više ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo.
Projektantsko društvo osniva se pisanim ugovorom kao javno trgovačko društvo.
Ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva.
Članak 26.
Za osnivanje projektantskog društva osnivači su dužni imati suglasnost odgovarajuće komore koja ocjenjuje je li ugovor o osnivanju sukladan zakonu, statutu i drugim općim aktima komore. Ako projektantsko društvo osnivaju ovlašteni arhitekti ili ovlašteni inženjer istih struka, suglasnost je potrebno dobiti od komore u koju se udružuje njihova struka. Ako projektantsko društvo osnivaju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka, suglasnost je potrebno dobiti od komore određene ugovorom o osnivanju društva.
Komora koja je izdala suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na ugovor kojim projektantsko društvo osnivaju ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ili ovlašteni inženjeri različitih struka dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti druge komore.
Bez suglasnosti komore iz stavka 1. ovoga članka projektantsko društvo ne može se upisati u sudski registar.
Članak 27.
Projektantsko društvo dužno je obavijestiti komoru, koja je izdala prethodnu suglasnost, o upisu u sudski registar projektantskog društva, najkasnije u roku od 7 dana od dana primitka rješenja nadležnog suda.
Komora je dužna osnovano projektantsko društvo upisati u upisnik projektantskih društava najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti o upisu u sudski registar.
Projektantsko društvo niti njegovi pojedini članovi – ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri ne mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja prije nego što budu upisani u upisnik projektantskih društava.
Članak 28.
Ako komora u čijem je upisniku upisano projektantsko društvo utvrdi da se djelovanjem tog društva, ugovorima sklopljenim između društva i njegovih članova ili uvjetima pod kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove teže povređuju odredbe ovoga Zakona, statuta komore ili zakona kojim se uređuje područje prostornog uređenja, gradnje građevina i građevnih proizvoda, može rješenjem zabraniti rad društva.
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se brisanje društva iz upisnika projektantskih društava po pravomoćnosti toga rješenja.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka komora je dužna bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i nadležni sud radi provođenja odgovarajuće zabilježbe.
Na temelju pravomoćnog rješenja o brisanju projektantskog društva iz upisnika projektantskih društava, komora podnosi prijedlog za pokretanje postupka likvidacije ili stečaja prema posebnim propisima.
Članak 29.
Ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.
Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora solidarno odgovara za štetu nastalu radom njezinih zaposlenika ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera u obavljanju poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora.
Članovi projektantskog društva solidarno odgovaraju za obveze društva i arhitekata i inženjera koji u njemu obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja nastale u svezi s obavljanjem toga posla.
Na vrh stranice
|